Zemljovid - Kulen Vakuf

Kulen Vakuf
Kulen Vakuf je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Nalazi se južno od Bihaća, na rijeci Uni.

Prije dolaska Turaka bio je u sastavu Hrvatske države i pripadao lapačkoj župi. Iz tog doba na brdu iznad grada nalazi se monumentalna utvrda Ostrovica koju je sagradio hrvatski plemić Mikuličić, a pokraj grada ostaci srednjovjekovne katoličke crkve. U tursko doba tvrđava je ojačana, te je i sam grad u podnožju dobio utvrđene zidove. Također na drugoj strani Une sagrađena je Havala, utvrda begovske obitelji Kulenovića. Zajedno taj kompleks utvrda prikazan je na austrijskoj vojnoj karti, a zbog svog strateškog prometnog položaja u službenim turskim ispravama 18. stoljeća Kulen-Vakuf se zove Džisrikebir, što u prijevodu znači "Veliki most". U velikom požaru 1903. veći dio Kulen Vakufa je stradao, tako da danas nisu vidljivi ostatci stare arhitekture, osim donekle u urbanističkoj organizaciji grada. Obnovljena je džamija sultana Ahmeda III. Spomenuta džamija nekoliko je puta izgrađivana jer su je rušili četnici. Na Havali su ostaci džamije koja se nalazila unutar havalskog grada, kao i turbe Smail-bega Bajbutovića. Kulen Vakuf je dao veliki broj učenih ljudi od državnog značaja.

Tijekom Drugog svjetskog rata, od 6. do 8. rujna 1941. godine, srpski ustanici željni osvetiti ustaške pokolje do temelja su spalili Kulen Vakuf. Tijekom dva dana svirepo su ubili oko 2000 muslimana, od kojih su većina bili žene i djeca. Njihova tijela su ležala izrešetana mecima uz cestu, poklana pa razbacana po livadi, udavljena u ledenoj Uni koja ih je odnijela dalje, ili nabacana na gomilu u dubokim i mračnim okomitim jamama. U samom gradu bilo je između 900 i 1000 žrtava, u jami Golubnjači blizu Miljuša stradalo ih je 400-420, a u blizini Ćovke iz zasjede pobijeno ih je 300-500. U jamu blizu Ešanovića šume bačeno je 80-130, a u obližnju jamu Dugopolje 70 muslimana.

Za vrijeme zadnjeg rata bio je pod srpskom okupacijom, a većina stanovništva prebjegla je u Bihać, da bi se poslije rata vratila.

 
Zemljovid - Kulen Vakuf
Zemljovid
Google (tvrtka) - Zemljovid - Kulen Vakuf
Google (tvrtka)
OpenStreetMap - Zemljovid - Kulen Vakuf
OpenStreetMap
Zemljovid - Kulen Vakuf - Esri.WorldImagery
Esri.WorldImagery
Zemljovid - Kulen Vakuf - Esri.WorldStreetMap
Esri.WorldStreetMap
Zemljovid - Kulen Vakuf - OpenStreetMap.Mapnik
OpenStreetMap.Mapnik
Zemljovid - Kulen Vakuf - OpenStreetMap.HOT
OpenStreetMap.HOT
Zemljovid - Kulen Vakuf - CartoDB.Positron
CartoDB.Positron
Zemljovid - Kulen Vakuf - CartoDB.Voyager
CartoDB.Voyager
Zemljovid - Kulen Vakuf - OpenMapSurfer.Roads
OpenMapSurfer.Roads
Zemljovid - Kulen Vakuf - Esri.WorldTopoMap
Esri.WorldTopoMap
Zemljovid - Kulen Vakuf - Stamen.TonerLite
Stamen.TonerLite
Zemlja (geografski pojam) - Bosna i Hercegovina
Zastava Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi. Graniči s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Po svom uređenju izrazito je složena s elementima između federalne i konfederalne države: čine je dva entiteta – Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska te Brčko distrikt. Neovisnost je stekla 1. ožujka 1992. godine nakon odluke građana BiH referendumom o neovisnosti.

U BiH žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Prema popisu iz 2013. godine imala je 3 531 159 stanovnika. Sarajevo je glavni i najveći grad države.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
BAM Konvertibilna marka (Bosnia and Herzegovina convertible mark) KM or КМ 2
ISO Jezik
BS Bošnjački jezik (Bosnian language)
HR Hrvatski jezik (Croatian language)
SR Srpski jezik (Serbian language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Crna Gora 
  •  Hrvatska 
  •  Srbija